Archive for the 'Naučni i stručni tekstovi' Category

Preduzetništvo i kulturne vrednosti

Rezime

U ovom radu autor istražuje uticaj kulture, kulturnih tokova i kulturnih vrednosti na ekonomski razvoj, preduzetničku inicijativu i društveni progres. U prethodnoj deceniji pojavilo se dosta radova koji nastoje da pokažu veliki značaj i uticaj kulture i tradicije na ekonomiju i privredni razvoj. Veliki raskorak u ekonomskom razvoju između pojedih država i regiona u svetu, pokrenuo je pitanje da li je kultura ta prepreka bržem razvoju. Pokazuje se da neke kulture i sistemi vrednosti daju podršku i pospešuju ekonomski razvoj kroz preduzetništvo, inovacije, kreacije, konkurenciju i inicijativu. Na drugoj strani, postoje kulture koje svojim tradicionalnim vrednostima i stavovima sprečavaju inovacije, kreativnost i slobodu stvaralaštva, što negativno utiče na privredni rast i ekonomski razvoj. Jedne kulture stvaraju povoljnu preduzetničku klimu, a druge ne.

Položaj žene u društvu

dr Ivan Šijaković

NOVA PODRUČJA SUKOBA IZMEĐU MUŠKARCA I ŽENE[1]

Rezime

Može se reći da je, u savremenom društvu, ostvaraen značajan napredak u emancipaciji žena, u svim područjima i na svim prostorima globusa. Ipak je ostalo još mnogo prostora gde se žena nalazi u podređenom, ugroženom pa i u potpuno nehumanom položaju. Mnoštvo trdicionalnih i patrijarhalnih društva i društvenih grupa i dalje ostvaruje večitu težnju da žena ostane zarobljena u privatnoj sferi, vezana za kuću i decu, da “služi” mužu i porodici, da se žrtvuje, da bude neprimetna, daleko od javne sfere društva i slobodnog građanskog života. To je izvor stalnog sukoba između muškarca i žene, koji se iz dana u dan stalno širi.

Poslovna etika *

Rezime

Savremena ekonomska i poslovna dinamika traži sve veću otvorenost, slobodu i liberalizam svih ekonomskih subjekata. To podrazumeva visok stepen poverenja ili socijalnog kapitala, odnosno pokreće dilemu o odnosu između ekonomije i etike. Novija istraživanja u ovoj oblasti pokazuju da odsustvo etičkih normi u poslovanju nanosi veliku štetu kako pojedinim kompanijama, tako i ukupnoj svetskoj ekonomiji. Zbog toga se ovoj temi posvećuje sve više pažnje u istraživanjima i edukaciji.

Kuda ide savremena porodica

Rezime

Ovaj tekst analizira krizu savremene porodice. Patrijarhalna porodica se nalazi u stanju duboke krize i promene položaja, uloge i značaja u savremenom društvu. Savremena porodica je optrećena mnoštvom problema: siromaštvo, nasilje unutar poropdice, traganje za putevima slobode i samostalnosti njenih članova, gubljenje identiteta i uloge osnovne ćelije i nukleusa društvene strukture. Poseban problem predstavljaju grupe i zajednice koje se javljaju sa namerom da postanu alternativa klasičnoj porodici ( homoseksualni brakovi, kohabitacija, brakovi bez dece, samohrane majke, očevi sa decom bez supruga). Globalizacija savremenog društva nameće uslove za transformaciju (globalizaciju) savremene porodice i izmenu njene klasične strukture, uloge i značaja.

Građansko društvo u kandžama etnokratije

Uvod

Tradicija obuhvata sve oblike čovekovog stvaralaštva i aktivnosti i sva područja na kojima se to stvaralaštvo i te aktivnosti ispoljavaju. Tako danas možemo govoriti o tradiciji u ekonomiji, radu, obrazovanju, nauci, umetnosti, međuljudskim odnosima, politici, ideologiji i slično. Drugačije rečeno, tradicija kao kulturni “kod” utiče na sve oblike i sva područja čovekovog delovanja i ostavlja tragove u njima. U kolokvijalnom smislu tradicijom se smatra nešto što je opterećeno navikama, stavovima i mišljenjima iz prošlosti, nešto što egzistira uporedo sa modernim i savremenim, nešto što se uporno i tvrdokorno suprostavlja inovacijama i promenama, posebno u načinu života i ophođenja sa drugima. Dakle, tradicija može da služi kao orjentacija i pomoć u delovanju pojedinca, grupe ili zajednice, ali može da bude i odlučujuća smetnja i opterećenje kod odluke da se prihvati nešto novo i da se hrabrije krene u reforme i promene u društvu. U ovom radu nastojim da iznesem neke stavove o uticaju tradidicije (njenih negativnih i tamnih strana) na savremenu političku kulturu i građansko društvo, imajući u vidu zbivanja u bivšoj Jugoslaviji u prethodnoj deceniji.